12 November 2016

Memória Masakre Santa Krús, Movimentu buka Justisa no Igualdade

Artigu badak, nudár reflesaun informativu ba lee-na’in sira hodi kontinua luta ba justisa no igualdade sosiál ba povu Timor-Leste


Povu Timor-Leste no komunidade internasionál hatene katak, masakre Santa Krús nudár momentu istóriku ida ne’ebé reprezenta terus naruk povu Timor nian. Masakre ida ne’ebé konsege hatudu ba mundu tomak, krime kontra umanidade iha Timor-Leste durante okupasaun ilegál militár Indonézia. Masakre ida-ne’e, parte husi masakre boot sira seluk no aktu krime kontra umanidade sira-ne’ebé planeadu no sistemátiku iha territóriu tomak Timor-Leste nian, ida ne’ebé la’ós ona segredu ba mundu.

Momentu ne’ebá, masakre 12 Novembru 1991 la’ós surpreza ba ukun-na’in nasaun boot sira hanesan Australia ka Estadus Unidas Amerika.  Dezde 1975, sira mak suporta maka’as Indonézia nia krime oioin iha Timor-Leste. Sira mak dudu Militár Indonézia hodi invade no okupa Timor.

Maibé masakre 12 Novembru 1991 loke povu mundiál nia matan ba terus no mate Povu Timor-Leste nian.  Liuhosi haree no rona evidénsia – video no testimóniu husi jornalista internasionál sira – povu mundiál hakfodak no la fiar ona propaganda no lia falsu Indonézia nian. Ativista sira hahú buka dalan oioin hodi hatutan lia halerik ne’ebé povu Maubere hasoru ba autoridade mundiál sira. Nudár ezemplu, iha Estadus Unidus Amérika, kolega ativista sira halibur malu hodi harii rede advokasia ida naran East Timor Action Network.

Maski Estadu Timor-Leste, Indonézia, EUA, Australia no komunidade internasionál sira seidauk prioritiza akontabilidade ba kazu krime grave uluk nian, povu sei buka justisa. Só nune’e de’it mak ita bele hakotu korrente impunidade.  Impunidade mak bainhira autór sira ba krime grave la’o livre ate hetan pozisaun di’ak no krime sira kontinua repete iha fatin seluk. Hanesan agora militár Indonézia halo operasaun kontra povu Papua no Maluku nst.

Uluk rede solidariedade internasionál haree no responde ba povu TL nia terus, no buka solusaun justu ba Povu Timor. Agora, liuhosi solidariedade internasionál, povu husi EUA, Indonézia no nasaun seseluk hamriik hamutuk ho povu Timor-Leste hodi buka dalan ba justisa no akontabilidade ba krime uluk nian.

Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunal Internasionál (A-N-T-I) iha Timor-Leste kontinua firme no la hatún nem hakiduk luta kontra impunidade. Kontinua halo kampaña atu hetan justisa ba povu Timor no akontabilidade ba kriminozu sira.  ANTI no movimentu buka justisa kontinua eziste tanba impunidade kontinua prevalese.

Ema barak kontinua louva juventude nia determinasaun no dedikasaun tomak hodi ohin Timor-Leste sai nasaun ida independente no livre husi ditadór rai li’ur nian. Agora, Timor-Leste ezije Juventude no estudante sira nia enerjia hodi kontinua firme luta kontra disigualidade; kontra korrupsaun, kontra kiak, mal nutrisaun no kualidade moris. Ita halo ida ne’e de’it mak sei atinje justisa, pas no estabilidade naruk.

Juventude tomak, ita tenke barani hodi luta kontra ita nia an hodi sai husi mentalidade dependénsia. Dependénsia ne’e bele iha nivel rua: nivel pesoál no nivel nasionál. Tempu to’o ona atu sai husi dukur naruk ba hadeer naruk, sai husi halimar barak ba servisu barak.  Servisu barak ida-ne’ebé nakonu ho dalan ba igualdade sosiál nune’e ikus liu sei sai buat di’ak ba ita hotu, nu’udár indivíduu, nu’udar membru komunidade no nu’udar sidadaun.

Ba kolega Juventude estudante sira, favor fó tempu hodi lee faktu istória sira ne’ebé hakerek ona iha relatóriu Chega! Nune’e bele koñese ita-nia istória moruk hodi ajuda prosesu halo desizaun di’ak ba futuru ita-nia rai nian. Halibur malu nudár juventude no estudante hodi akompaña no korrije sala balu husi ita-nia ukun-na’in sira. Desizaun hotu ne’ebé podér-na’in sira foti agora sei afeta ba ita-nia futuru naruk iha viajen moris nudár nasaun no estadu. Hahú komunika ho kolega solidariedade sira iha nivel internasionál tanba ita-nia luta ba justisa sosiál bele manán bainhira povu iha nasaun tomak hamriik hamutuk.

A Luta Kontinua!

Hakerek na’in, Celestino Gusmão; membru Organizasaun Sagrada Família, Membru ANTI no servisu ba Timor liu husi Institutu La’o Hamutuk. 

Obrigadu barak .

No comments:

Post a Comment