23 February 2016

MKOTT Deklarasaun ba Governu Australia

Liu tinan 40 ona Australia goza reseita hosi rekursu mina-rai no tasi nian iha area Tasi Timor ne’ebé loloos tuir lei no prinsipiu internasionál nian pertense ba Timor-Leste. Iha inísiu kedas Australia buka argumentu oi-oin atu justifika sira nia kaan-teen ne’e. Hanesan iha 1972, Australia halo akordu ho Indonézia atu define sira nia fronteira. Argumentu falsu ba “plataforma Kontinental” hosi Australia halo sira okupa, domina no nauk hosi povu Timor-Leste.

Iha 1974, Kompañia mina-rai sira Australia nian deskobre kampu gas Greater Sunrise. Atu halo fasil sira hodi hetan riku-soin hosi Greater Sunrise no seluk tan iha Timor-Leste nia territóriu, Australia suporta invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste iha 1975 ne’ebé oho besik ema 200,000.
Bainhira Timor-Leste manán independénsia hosi okupasaun ilegál hosi Indonézia, Australia nafatin hakarak atu hetan porsaun balu hosi riku-soin povu Timor-Leste nian liu hosi obriga Timor-Leste atu rekoñese direitu balu Australia nian ba iha kampu mina-rai Elang Kakatua,  Bayu Undan, Greater Sunrise no mós halo Timor-Leste tenke lakon nia direitu ba kampu mina-rai Laminaria, Corralina no Buffalo ne’ebé to’o ohin loron sei sai area disputa entre rai rua nian.

Ema Australia barak mak hanoin katak sira nia Governu mak laran luak liu ba povu Timor, maibé buat ne’e la loos. Dezde 1999, Australia fó maizumenus biliaun $1.7 liu hosi programa asisténsia militár no sivíl nian mai Timor-Leste liu hosi mekanizmu bilateral no multilateral nian. Maibé, durante tinan sanulu resin ne’e hanesan, Governu Australia mós simu osan besik biliaun $5 hosi reseita sira hosi kampu petróleu no gas ne’ebé loloos pertense ba direitu Timor-Leste nian. Tanba ne’e, liu biliaun tolu ne’ebé Timor-Leste “fó” ona ba Australia halo Povu Timor-Leste mak sai Australia nia doadór boot liu, la’ós Australia mak Timor nia doadór boot.

Ho buat injustisa lubuk ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela hosi okupasaun Australia nian ba Tasi Timor, nune’e, Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) husu ba Governu Australia hanesan tuir mai ne’e:
  1. Australia tenke respeita no trata soberania no dignidade nasaun Timor-Leste nian hanesan sira halo ba nasaun sira seluk iha mundu.
  2. Australia tenke fila ba mekanizmu disputa fronteira maritima nian tuir jurizdisaun Tribunal Internasionál ba Justisa (International Court of Justice) no Tribunal Internasionál ba Lei Tasi nian (ITLOS).
  3. Australia tenke halo negosiasaun ho Governu Timor-Leste ho vontade ne’ebé di’ak.
  4. Australia labele kontinua argumentu kona-ba “Plataforma Kontinental” ne’ebé la válidu ona.
  5. Australia nudár nasaun boot labele uza nia podér ekonomia no polítika iha rejiaun ne’e atu kontinua nauk futuru Timor oan sira nian.
Viva Timor-Leste!
Viva Povu Maubere!
Abaixu Okupasaun Australia ba Tasi Timor!

Reprezentante Movimentu,
Juvinal Dias, Reprezentante Sosiedade Sivíl   
Faustino Soares, Reprezentante Universitariu  
Jorge Alves (Wemoris), Reprezentante Veteranu

Dili, 23 Fevreiru 2016

No comments:

Post a Comment